Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić vratio je na dopunu optužnicu protiv 16 lica osumnjičenih u slučaju „Primorka”. Prema pouzdanim saznanjima „Dana”, optužni akt vraćen je kako bi se saslušao bivši premijer Igor Lukšić, koji je potpisao spornu garanciju preko koje je država, prema sumnjama SDT-a, oštećena za 20 miliona eura. On je preksinoć pozvan na saslušanje u svojstvu svjedoka. Međutim, iako se Lukšić pojavio u tužilaštvu saslušanje je odloženo za početak sledeće sedmice, kada se steknu uslovi za to.
Optužnica u ovom slučaju bila je već napisana i predata glavnom specijalnom tužiocu koji je uočio određene nedostatke i vratio je na dopunu. Nakon dodatnih ispitivanja SDT-a očekuje se i da će spisak optuženih biti proširen. Naime, na osnovu dosad prikupljenih podataka došlo se do sumnje da je još neko učestvovao u malverzacijama u slučaju „Primorka”. Upravo zato Katnić je naredio da se bivši premijer, kao i još nekoliko osoba ponovo saslušaju.
Katnić je krajem prethodnog mjeseca u Skupštini, predstavljajući rezultate SDT-a, saopštio da je optužnica u slučaju „Primorka” napisana i da mu je predata na provjeru.
Optužni akt koji je vraćen na dopunu podignut je protiv bivšeg savjetnika u ambasadi Crne Gore u Briselu Predraga Stamatovića, generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore Refika Bojadžića, nekadašnjeg člana borda direktora Elektroprivrede Crne Gore Borisa Buškovića, nekoliko službenika Ministarstva finansija i lica koja su osumnjičena da su izdajući nezakonitu garanciju za dodjelu državne pomoći kompanijama Nebojše Boškovića, oštetili državu za više od 20 miliona eura u sličaju „Primorka”.
Ovaj posao potpisao je tadašnji potpredsjednik Vlade Igor Lukšić. Potpis na spornu garanciju je stavio na osnovu zaključka tadašnje Vlade, donijetog na osnovu nezakonitog rješenja Komisije za dodjelu državne pomoći.
Grupi od šesnaest optuženih na teret se stavljaju krivična djela – zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja i putem pomaganja i zloupotreba službenog položaja, izvršenih na organizovan način.
Među optuženima su i slovenački državljanin Črtomir Mesarič i srpski državljani Svetozar Marković i Milenko Marković, zatim vlasnik Krisma grupe Nebojša Bošković, njegova supruga Biljana, Vinka Marović, Sonja Bećović, Šefik Kurtagić, Mitar Bajčetić, Darko Konjević, Irena Mijanović i Vukica Perović.
U optužnici koja će narednih dana biti dostavljena Višem sudu u Podgorici na provjeru se navodi da je crnogorska vlada 2010. dala saglasnost za kredit zaključen između NLB Montenegro banke AD Podgorica i preduzeća Melgonija primorka iz Bara u iznosu od četiri miliona eura, za kredit od 14,4 miliona eura, koji je podignut u NLB banci. Za kredit je, osim vladinih garancija, založena i kompletna imovina preduzeća Primorka, čijim radnicima je bio i namijenjen.
Međutim, sredstva kredita usmjerena su kao pokriće i obaveze za potrebe firmi koje pripadaju Nebojši Boškoviću, Krisma motors, u iznosu od 2,77 miliona eura. Krismi trejd je preusmjereno 6,55 miliona, a Primorki 5,07 miliona eura, dok radnici nijesu isplaćeni iako je kredit bio namjenski, odnosno za servisiranje zaostalih zarada radnika, povezivanja radnog staža, izrade socijalnog programa, obaveze prema dobavljačima.
Bošković se tereti da je zajedno sa bivšim direktorom NLB banke Mesaričem osmislio kriminalni plan da se preko njegovih firmi Krizma trejd, Krizma motors i Melgonija primorka, u programiranom stečaju Primorke, kupi imovina tog preduzeća po povoljnim uslovima.M.V.P.


Založeno i državno zemljište
Osim ovih garancija, založena je i cjelokupna imovina Primorke – objekti, oprema i zemljište površine 66.000 kvadrata koje je u stvari u vlasništvu države. Pošto kredit nije vraćan uredno, banka je aktivirala garancije i hipoteku i na taj način postala vlasnik zemljišta, opreme i objekata bivše Primorke u vrijednosti od 15.000.000 eura, kao i vladine garancije od četiri miliona eura.

Podijeljene uloge
Bošković je imao zadatak da osnuje fiktivno preduzeće u inostranstvu, preko kojeg bi realizovao kriminalni plan i pronađe osobe koje bi sastavljale dokumentaciju sa neistinitom sadržinom. Zadatak Črtomira je bio da kao direktor NLB banke odobri sporni kredit i obezbijedi kontakte u Ministarstvu finansija u cilju dobijanja državne pomoći radi realizacije kriminalnog plana.
U tome su im pomogli tadašnji službenici Ministarstva finansija Predrag Stamatović, koji je bio šef kabineta ministra finansija, Boris Bušković, Sonja Bećović, Šefika Kurtagić, kao i članovi komisije za kontrolu dodjele državne pomoći Mitar Bajčeta, Refik Bojadžić, Darko Konjević i Vukica Perović. Oni su omogućili da Primorki bude dodijeljena pomoć koja nije utrošena na isplatu radnika, kako je planirano, već za pokrivanje gubitka Boškovićevih firmi. Članovi pomenute komisije, osim što su odborili spornu pomoć, nijesu izvršili ni naknadnu kontrolu koju su zakonom bili dužni da urade i time su obezbijedili imovinsku korist od 2.122.045 eura firmi Krizma trejd.
Stamatović i Bušković su sačinjavali i potpisivali obrasce za dobijanje državne pomoći, iako za to nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi.